preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
KONTAKTI
Projekti

Mreže

 

Sigurno surfanje

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 9. 2015.

Ukupno: 230154
Ovaj mjesec: 2616
Korisni savjeti za roditelje

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE KOJE POMAŽU RAZVOJU I OČUVANJU ODNOSA

 

Kako bismo razvijali, produbljivali i njegovali dobre odnose u vezi, neophodno je korištenje određenih vještina kao što je slušanje, pokazivanje interesa za potrebe i osjećaje druge osobe, prepoznavanje i iskazivanje vlastitih potreba i emocija...


 

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE KOJE POMAŽU RAZVOJU I OČUVANJU ODNOSA

 

 

Kako bismo razvijali, produbljivali i njegovali dobre odnose u vezi, neophodno je korištenje određenih vještina kao što je slušanje, pokazivanje interesa za potrebe i osjećaje druge osobe, prepoznavanje i iskazivanje vlastitih potreba i emocija, jasno izražavanje svojih želja i granica, što sve pomaže boljem međusobnom razumijevanju i izbjegavanju mnogih nesporazuma i sukoba u vezi.

 

AKTIVNO  SLUŠANJE

 

Često prečujemo stvari koje nam drugi govore, jer umjesto da slušamo, razmišljamo o mogućem odgovoru, prikupljamo dokaze koji će nam potvrditi vlastite stavove, ocjenjujemo i procjenjujemo tuđe mišljenje, a vrlo često i osobu koja nam govori.

Međutim, slušanje je umijeće koje omogućava da razumijemo i učimo od partnera/ice, omogućava da suosjećamo i sagledamo stvari iz njegove/njezine perspektive.

Aktivno slušanje je način slušanja kojim možemo pomoći drugima da pojasne svoje misli te pronađu pravi put koji vodi rješavanju vlastitih poteškoća, briga, problema.

Jasno odašiljemo poruku da smo čuli što nam je rečeno te da smo razumjeli osjećaje sugovornika/ice.

Dobri slušači/ice sugovorniku/ici posvećuju potpunu pozornost i razmišljaju o pitanjima koja mogu postaviti kako bi se bolje razumjeli.

 

 

Kako biste postali bolji slušač/ica:

- suzdržite se od prekidanja sugovornika/ice,

- ne dopustite drugim stvarima ili ljudima da vam odvlače pozornost,

- budite strpljivi s osobama koje se teško izražavaju,

- osmjesima i potvrđivanjem ohrabrujte sugovornika/cu da se izraze,

- izbjegavajte razmišljati o onome što sljedeće želite reći.

 

Dok slušate što vam druga osoba govori, pokušajte uključiti sljedeće:

- Sažimanje ili parafraziranje onoga što je rečeno potvrđuje naše zanimanje za govornika/icu i pomaže međusobnom razumijevanju. Parafraziranje je ponavljanje svojim riječima onoga što je druga osoba izrekla. Svrha parafraziranja je provjeravanje razumijevanja izrečenog sadržaja. Neke od fraza kojima se može započeti parafraziranje su:

„Ono što želiš reći...“  ;  „Drugim riječima...“;  „Kako razumijem, ti govoriš...“

- Korištenje potvrdnih fraza kao što su “razumijem”, “vidim”, “a - ha”, “da, da”, itd. tijekom slušanja potvrđuje kako slušač/ica obraća pozornost na ono što se govori.

- Sposobnost razumijevanja govora tijela je izrazito važna za učinkovito slušanje jer se manje od 10% komunikacije odvija preko izgovorenih riječi. Dobro slušanje uključuje uspostavljanje izravnog kontakta očima sa sugovornikom/icom.

Odgovaranje prikladnim govorom tijela, kao npr. osmjehom ili klimanjem također potvrđuje zainteresiranost slušatelja/ice za izgovoreno.

 

 

POSTAVLJANJE  PITANJA

Pitanja zatvorenog tipa dovode do DA / NE odgovora ili odgovor sadrži samo jednu riječ. Koriste se samo onda kad se želi dobiti vrlo precizan i kratak odgovor. U suprotnom ona blokiraju razgovor.

Npr. Djevojka: “Sviđaju li ti se moji prijatelji?”

Mladić: “Ne.”

Postavljanjem pitanja otvorenog tipa zahtjeva se pojašnjenje i potiče daljnji razgovor. Pitanja otvorenog tipa započinju obično s KAKO, ŠTO, ZAŠTO.

Npr. Djevojka: “Što ti se nije svidjelo kod mojih prijatelja?”

Mladić: “Previše pričaju i stalno spominju neke vaše interne fore koje ja ne razumijem, pa sam se osjećao kao da tu ne pripadam.”

 

 

JA - PORUKE

Odgovornost svake osobe prema sebi i partneru/ici je tražiti ono što joj je potrebno u odnosu s partnerom/icom i jasno izražavati svoje osjećaje. Pri tome je potrebno koristiti izjave u prvom licu koje jasno pokazuju preuzimanje odgovornosti za vlastite osjećaje.

“Ja-poruke” izražavaju ono što osoba osjeća, a ne osuđuju i ne “popravljaju”, ne prebacuju odgovornost na drugu osobu.

Takav način izražavanja ne izaziva obranu, nego potiče daljnju komunikaciju i suradnju.

Npr.: “Meni je teško slijediti tvoje izlaganje kad skačeš s teme na temu.”

(Umjesto: “Ti si smušena i neorganizirana.”)

 

 

ASERTIVNO  PONAŠANJE

U komunikaciji s drugima važno je razviti vještinu iskazivanja svojih zapažanja, osjećaja, mišljenja ili potreba na jasan, direktan i iskren način.

Model asertivnog reagiranja temelji se na uvažavanju i poštivanju sebe i drugih.

Ono podrazumijeva poštivanje vlastitih prava i potreba, odgovornost za vlastito djelovanje, kao i samokontrolu da izražavanjem vlastitih potreba ne ugrozimo tuđe interese i potrebe.

Kada netko krši naša prava, možemo se suprotstaviti, tj. založiti za naša prava upotrebom asertivnih ja-poruka. Tako djevojka, nezadovoljna neuvažavanjem njenih želja pri osmišljavanju zajedničkih izlazaka, može svom mladiću asertivno reći:

“Svake večeri kad idemo van ti dođeš i kažeš mi kamo idemo, ne pitaš me što bih ja željela raditi. Osjećam se kao da sam manje vrijedna. Voljela bih da me ponekad pitaš kamo ćemo i poslušaš moj prijedlog.”

 

 

Dobra asertivna poruka sastoji se od četiri dijela:

 

° opisa konkretnog ponašanja druge osobe koje nam smeta, bez      osuđivanja

° izražavanja svojih osjećaja

° pojašnjavanja konkretnih i stvarnih posljedica opisanog ponašanja    za nas

° prijedloga željene promjene ponašanja

 

 

Primjer:

PONAŠANJE                Kad drugima prepričavaš naše intimne razgovore

+

OSJEĆAJI                     jako mi je neugodno

+

POSLJEDICE               jer tako svi saznaju tajne koje sam želio/željela podijeliti                                        samo s tobom.

                                   

PRIJEDLOG                Možemo li se dogovoriti da ono što kažemo među nama        

                                    ostane  među nama?

 

 

Važno je imati na umu da su mnoga naša ponašanja naučena, iz čega proizlazi da se mogu i promijeniti.

Komunikacijske vještine – aktivno slušanje, asertivno ponašanje, pregovaranje, razrješavanje sukoba su vještine koje se isto tako mogu naučiti.

Međutim, stari načini ponašanja su usvajani i ponavljani godinama, tako da se promjene neće dogoditi preko noći i neće uvijek sve ići glatko.

 

 

Z L A T N O   P R A V I L O:

Ponašajte se prema drugima onako kako biste željeli da se oni ponašaju prema vama u sličnoj situaciji!



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Gordana Krajačić   datum: 20. 3. 2013.

COVID-19 kutak

  

UPUTE ŠKOLE    SIMPTOMI      

      

  PREPORUKE    RAZGOVARATI

                      S DJECOM


O školi

Škola koja vraća osmijeh!

  

filmovi o školi (klikni na sliku)

BROŠURA O ŠKOLI


Raspored zvona


Raspored sati


Kalendar i vremenik


Korisni linkovi

 

Poštovani roditelji, na našu web stranicu stavljamo obavijesti iz života Škole popraćene fotografijama naših učenika. Ukoliko ne želite da fotografija vašeg djeteta bude u tom kontekstu objavljena, najljepše molimo da se osobno javite u Pedagošku službu i o tome nas izvijestite.





preskoči na navigaciju